Trebate informaciju ili ponudu?

SDP treći mjesec zaredom zadržao prednost ispred HDZ-a (CRO Demoskop za RTL, ožujak 2020.)

ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj

▪ SDP od siječnja u prednosti ispred HDZ-a koja je i dalje na razini statističke pogreške; Domovinski pokret Miroslava Škore na trećem mjestu
▪ Novoizabrani predsjednik Republike Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Miroslav Škoro na trećem mjestu
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Milan Bandić zadržao drugo mjesto, Miro Kovač na trećem mjestu
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i potpore vladinoj politici
▪ Korona virus i inauguracija predsjednika Republike najvažnije teme iz protekog mjeseca


Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), SDP bi bio relativni izborni pobjednik s blagim povećanjem prednosti u odnosu na glavnog konkurenta, HDZ. SDP početkom ožujka bilježi izbor od 29,3 posto (prema 28,9 posto iz veljače). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 26,7 posto (u veljači 26,8 posto). I ovomjesečna prednost SDP-a je unutar dozvoljene statističke greške uzorka. Na međumjesečnoj razini (ožujak u odnosu na veljaču) zabilježen je rast potpore SDP-a za 0,4 postotna boda, dok je HDZ zabilježio sličan rezultat (pad od 0,1 postotni bod). Na ovoj međumjesečnoj razini najveći je pad zabilježila lista Hrvatski suverenisti (-1,3 postotnih bodova) i to na račun stranke Miroslava Škore koja je i najveći međumjesečni dobitnik (2,0 postona boda).   

Na međugodišnjoj razini (usporedba ovogodišnjeg u odnosu na lanjski ožujak) SDP je zabilježio rast od 12,3 postotnih bodova (u lanjskom ožujku 17 posto, prema sadašnjih 29,3), dok je HDZ zabilježio pad od 1,4 postotnih bodova (lani 28,1 posto u odnosu na sadašnjih 26,7 posto). Najveći međugodišnji gubitnik je Živi zid s padom od 9,2 postotnih bodova (s lanjskih 10,4 posto na sadašnjih 1,2 posto).    

Na ljestvici rejtinga stranaka, a nakon ovog vodećeg dvojca, treće mjesto čvrsto drži Demokratski pokret Miroslava Škore s izborom od 11,5 posto (prije mjesec dana, kao Nezavisna lista Miroslava Škore, lista koja nosi ime Miroslava Škore bilježila je izbor od 9,4 posto). S obzirom na međumjesečne rezultate ostalih lista zabilježene u posljednja dva mjeseca, za pretpostaviti je da Domoljubni pokret Miroslava Škore "lovi" među dosadašnjim glasačima Hrvatskih suverenista, NL Mislava Kolakušića, Živog zida, Stranke Ivana Pernara i Mosta. Četvrto mjesto na ljestvici rejtinga stranaka drži Most s izborom od 4,8 posto (u odnosu na 5,1 posto iz veljače). Slijedi HSS na petom mjestu s istim izborom kao i prethodni mjesec (2,3 posto), dok je lista Mislava Kolakušića zabilježila izbor 2 posto (prema 2,5 posto u veljači). Slijede još dvije stranke koje su zadržale istu podršku kao i prije mjesec dana (BM 365 sa 1,4 posto i IDS sa 1,3 posto). Pet je stranaka s izborom većim od 1 posto: Živi zid, Stranka Ivana Pernara i HNS (po 1,2 posto), te HSU i Pametno (po 1,1 posto). Tri su stranke zabilježile izbor od 0,9 posto (Hrvatski suverenisti, Start i Neovisni za Hrvatsku). Još samo dvije stranke imaju potporu veću od 0,5 posto: Glas i HSLS (0,7 posto). Sve preostale stranke imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke: HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) i zabilježile su skupni izbor od 1,2 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 9,8 posto (prema prošlomjesečnih 10,1 posto).

 

Predsjednik Milanović na vrhu ljestvica najpozitivnijih, a premijer Plenković najnegativnijih politička osoba u zemlji

Predsjednik Republike Zoran Milanović najpozitivniji je hrvatski političar s izborom od 19,4 posto (prema 18,8 posto iz veljače). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 16,9 posto (prema 15,5 posto u veljači). Miroslav Škoro je treći s izborom od 7,3 posto (4,8 posto u veljači). Mislav Kolakušić je na četvrtom mjestu s 2,1 posto izbora (prema 2 posto), a slijedi novi ministar zdravstva Vili Beroš s izborom od 2 posto (u veljači 1,3 posto). Bivša predsjednica Grabar Kitarović je šesta s 1,4 posto izbora (u veljači 2, posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar, Zdravko Marić i Davor Bernardić (sva trojica po 1,2 posto), te Davor Ivo Stier (1,1 posto).

Premijer Plenković je na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 19,7 posto (u odnosu na 21,2 posto u veljači). Na drugom je mjestu Milan Bandić s 11,5 posto (u veljači 11,1 posto). Miro Kovač, kandidat za predsjednika HDZ-a, je "dobitnik mjeseca" sa skokom od 5,5 postotnih bodova (sada 6,1 posto izbora prema 0,6 posto iz veljače). Zoran Milanović je četvrti s izborom od 5,6 posto (prema 6,8 posto u veljači), a slijedi Milorad Pupovac s izborom od 5,3 posto (prema 1,5 posto iz veljače). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Davor Bernardić (4,2 posto), Milijan Brkić (3,7 posto), Nenad Stazić (2,3 posto), Gordan Maras i Milan Kujundžić (obojica po 1,6 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 24,6 posto građanki/građana (prema 22,5 posto iz veljače). U ovomjesečnom istraživanju 64,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68 posto iz veljače. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 53,3 posto (u veljači 52,4 posto), dok je među glasačima SDP-a upola manji udio društvenih optimista (sada 24,2 posto).

Razina potpore politici Vlade RH u četrdesetom mjesecu njezina mandata iznosi 32,1 posto (prema 32,5 posto iz prethodnog mjerenja u veljači). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 30 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 46,1 posto (u veljači 46,5 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,20 (prije mjesec dana je bila 2,23). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,18. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,36), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,78).  

Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (istu kao i u veljači).

Problemi s korona virusom najvažnija tema mjeseca

Problemi s korona virusom je najvažnija tema u posljednjih mjesec dana za 55,6 posto hrvatskih građana. Od početka projekta CRO Demoskop, od siječnja 2004. godine, ovo je šesti najveći zabilježeni rezultat za izbor teme/događaja mjeseca. Uz koronu, druga ovomjesečna najčešća izabrana tema je inauguracija predsjednika Republike (19 posto). Nova izbjeglička kriza na južnim granicama EU je najvažnija tema 4,4 posto hrvatskih građana, dok su odnosi u HDZ-u i unutarstranački izbori tema mjeseca za 4 posto građana. Afera s masonima i ostavka glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelinića su izbor 3,7 posto građana, dok je skijaško zlato Filipa Zubčića izbor njih 3,3 posto. Šest se događaja smjestilo između 1 i 2 posto izbora: osnivanje Domovinskog pokreta Miroslava Škore (1,8 posto), najava poskupljenja cigareta, alkohola i zašećerenih napitaka (1,5 posto), odluka Ustavnog suda o pravu gay parova na udomljenje (1,5 posto), odbijanje zagrebačkog GUP-a i prosvjedi protiv gradonačelnika Bandića (1,3 posto), afera s putovanjem ravnatelja srednjih škola u New York (1,2 posto), te spor u vladajućoj koaliciji zbog Zakona o popisu stanovništva (1,1 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 1 posto.

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.