Sentiment potrošača u vrijeme inflacije
Od 1. do 3. veljače 2022. Promocija plus je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika provela kratko istraživanje o sentimentu potrošača u vrijeme inflacije, tj. mijenjaju li se i kako osnovne potrošačke navike pod utjecajem nadolazeće inflacije. Iako bi bilo pogrešno izravno prevoditi sentiment potrošača u kvantitativni izraz pada potrošnje trgovine na malo, podaci nedvojbeno ukazuju „na defanzivan” položaj potrošača planiranjem restrikcija u vlastitoj potrošnji uslijed razdoblja pojačane inflacije.
Očekivano, inflacija je već utjecala na potrošnju građana: 46% ispitanika kupuje manje u zadnja tri mjeseca, a gotovo nitko ne kupuje više. Odgovor da manje kupuju su u većoj mjeri dali ispitanici iz Slavonije i žene.
Taj trend će se nastaviti jer samo 23% građana misli da se njihove kupovne namjere neće promijeniti u sljedeća tri mjeseca. Izuzev neodlučnih (1%), ostali će na neki način prilagoditi potrošnju inflaciji u uvesti neku od „restriktivnih mjera“. Polovica svih ispitanika će u sljedeća tri mjeseca zbog inflacije kupovati proizvode na sniženju, što je glavna strategija za nošenje s inflacijom, barem što ste kupovine tiče.
Druga glavna prilagodba ponašanja građana u vrijeme inflacije je kupovanje manje količine proizvoda (35% ispitanika), a 24% ispitanika će kupovati jeftinije proizvode. Po jedna petina ispitanika će kupovati samo nužne proizvode (20,5%) i obilaziti više trgovina u potrazi za jeftinijim proizvodima (19,9%).
Među nalazima istraživanja najviše zabrinjava „najava” da će više od jedne trećine ispitanika smanjiti količinu proizvoda koje kupuje, a jedna petina kupovati samo nužno. Ta dva podatka najjasnije ukazuju na smanjenje životnog standarda, a potencijalno i na povećani rizik od siromaštva.
Ne biraju sve skupine ispitanika u jednakoj mjeri pojedine strategije ponašanja u uvjetima inflacije. Kupovinu proizvoda na sniženju češće biraju osobe koje se brinu o kućanstvu i žene (ove kategorije se uvelike preklapaju i otkrivaju rodnu dimenziju brige za kućanstvo), a manju količinu proizvoda češće biraju manje obrazovani i zaposleni u privatnom sektoru.
Zanimljivo je da umirovljenici češće od ostalih odgovaraju da neće mijenjati kupovne navike. Nameće se pitanje imaju li umirovljenici uopće prostora za smanjenje kupovine životnih potrepština ili već sad koriste navedene strategije neovisno o inflaciji?
Iako nije predmet ovog istraživanja, otvara se pitanje „plaše” li se trenutno građani Hrvatske
više korone ili svih posljedica porasta inflacije?
