Slučaj s imovinom ministra naškodio HDZ-u, Vladi ali i Kuščeviću (CRO Demoskop za RTL, srpanj 2019).
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
Slučaj s imovinom ministra naškodio HDZ-u, Vladi ali i Kuščeviću
▪ HDZ nastavlja negativni trend, SDP bilježi rast podrške, Kolakušićeva lista na trećem mjestu
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića i Zorana Milanovića
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, ministar Kuščević na drugom mjestu, Zoran Milanović "povratnik" na treće mjesto
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, pad ocjene rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Slučaj s imovinom ministra Kuščevića najvažnija tema protekog mjeseca
Redovno mjesečno istraživanje političkih preferencija pokazuju nekoliko zanimljivih trendova. Europarlamentarni izbor su bila prekretnica za nekoliko lista čiji se negativni trend nastavio i u drugom mjesečnom postizbornom istraživanju, dok pozitivni val traje za dvije (od tri pobjedničke liste, jer treća – Suverenisti – još nije jedinstvena platforma koja bi se mogla mjeriti u redovnim mjesečnim istraživanjima stranačkog rejtinga). Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i dalje bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 25,5 posto (prema 26,5 posto iz lipnja). Stožerna je stranka vladajuće koalicije u negativnom trendu već punih pola godine, s tom razlikom što je ovomjesečni pad najveći međumjesečni negativni rezultat ove stranke. Bitan doprinos ovakvom međumjesečnom padu vjerojatno je dao i slučaj s imovinom ministara u Vladi (jer se istraživanje poklopilo s vrhuncem slučaja Kuščević, ali i ministra Gorana Marića). Ovaj negativni trend donekle ublažava pokazatelj o potpori HDZ-u na međugodišnjoj razini (srpanj ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec) prema kojemu je stranka "u plusu" 0,5 postotnih bodova.
S druge strane SDP je nastavio pozitivni trend izborne podrške i to treći mjesec u nizu. Tako je vodeća opozicijska stranka ovaj mjesec zabilježila izbor od 21,5 posto (prema 20,4 posto iz lipnja). Ovomjesečni je rezultat ujedno i najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana (a u odnosu na najmanje izmjereni rezultat u veljači ove godine veći za 5,7 postonih bodova). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz srpnja (18,7 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 2,8 postotnih bodova. Usporedba rezultata izborne potpore dviju vodećih stranaka pokazuje smanjenje prednosti HDZ-a već šesti mjesec zaredom i ista je u ovomjesečnom istraživanju tek jedna trećina rekordne prednosti HDZ-a koju je ova stranka bilježila u siječnju ove godine (sada 4 u odnosu na siječanjskih 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto na koje je zasjela po prvi put u prošlomjesečnom mjerenju, i to s izborom od 7,2 posto (prema 7 posto početkom lipnja). Most je u ovomjesečnom istraživanju preskočio Živi zid te je s izborom od 4,7 posto na četvrtom mjestu (u odnosu na lipanjskih 4 posto). Slijedi Živi zid koji nastavlja svoju negativnu tendenciju (pad s prošlomjesečnih 5,4 posto na sadašnjih 4,3 posto). Slijedi stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku koja se zadržala na istoj razini izbora kao i prethodni mjesec (4,3 posto).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka dalje slijede HSS s izborom od 3,3 posto (3,1 posto u lipnju) i HNS s 3,2 posto (2,9 posto u lipnju). Pet je stranaka s potporom između 1 i 2 posto: Hrast (s 1,4 posto iz lipnja na 1,9 posto u srpnju), HKS (s 2,2 posto na sadašnjih 1,7 posto), BM 365 (s 2 posto na 1,7 posto), IDS (s 1,3 na 1,4 posto) i Pametno (s 2,2 posto na 1,3 posto). Četiri su stranke zabilježile izbor između 0,5 i 1 posto (Start 0,9 posto, Glas 0,7 posto, HSLS i HSU po 0,6 posto). Sve preostale stranke koje imaju rejting manji od 0,6 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke, HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor manji od 3,4 posto (prema prošlomjesečnih 3,1 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 11,9 posto (prema prošlomjesečnih 10,3 posto).
U analizi međumjesečnih dobitnika i gubitnika izdvajaju dvije sranke: SDP je najveći međumjesečni dobitnik (+1 postotni bod) i Živi zid koji je najveći međumjesečni gubitnik (-1,1 postotni bod). Među dobitnicima su još Most (+0,7) i Hrast (+0,5). S druge strane uz već spomenuti Živi zid, na gubitku su HDZ i Pametno (obje po -1 postotni bod), HKS (-0,5) i BM 365 (-0,3).
Predsjednica najpozitivnija, premijer najnegativniji hrvatski političar
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 12,2 posto (prema lipanjskih 15,3 posto). Ovo je ujedno i najslabiji rezultat predsjednice Republike u posljednjih dvije godine (još od lipnja 2017. godine kad je izbor iznosio 11,6 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,5 posto). Slijedi Zoran Milanović s izborom od 5,9 posto izbora (prema 3,8 posto iz lipnja). Ivan Pernar je četvrti s 4 posto izbora (u lipnju 1,7 posto), dok je Mislav Kolakušić peti s 3,7 posto (u lipnju 3,6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su D. Bernardić (2,8 posto), Z. Hasanbegović i R. Tomašić (po 2,2 posto), Z. Marić (2 posto) i M. Škoro (1,7 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21 posto (u odnosu na 22,8 posto iz lipnja). Na drugo je mjesto "imovinska problematika" pogurala ministra Kuščevića koji je najnegativniji domaći političar za 8,3 posto građana. Na trećem je mjestu "povratnik" Zoran Milanović s izborom od 7,3 posto (prema lipanjskih 0,7 posto). Milan Bandić s 4,5 posto izbora je na četvrtom mjestu (u lipnju 4,9 posto), a sijedi Ivan Vilibor Sinčić koji je najnegativniji hrvatski političar s izborom od 3,2 posto (u lipnju 2,9 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su M. Pupovac (3,1 posto), K. Grabar Kitarović (2,5 posto), Z. Hasanbegović D. Bernardić (2,4 posto), M. Brkić (2 posto) i G. Marić (1,8 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te tri iz oporbe (od čega dva iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 18,3 posto građanki/građana (prema 19,5 posto iz lipnja). U ovomjesečnom istraživanju 72,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 70,8 posto iz lipnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,9 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,1 posto (u lipnju 52,8 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 9,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i drugom mjesecu njezina mandata iznosi 29,3 posto (prema 31,6 posto iz prethodnog mjerenja u lipnju). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 21,3 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 56,5 posto (u lipnju je iznosila 51 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,17 (prije mjesec dana je bila 2,21). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,0. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,19), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,98).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,05 (u odnosu na 3,10 koliko je izmjereno početkom lipnja). Najviša je ocjena rada predsjednice Republike zabilježena među glasačima HDZ-a (4,03), dok je najniža među glasačima stranke Glas (1,8).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,89 (u lipnju 1,87).
Slučaj s imovinom ministra Kuščevića i problemi brodogradnje najvažnije teme mjeseca
Slučaj s imovinom ministra Kuščevića najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 23,5 posto hrvatskih građana, dok su problemi u brodogradilištima i dalje pri vrhu najvažnijih događaja, ovaj mjesec s 19,6 posto izbora. Dvije nominacije kandidatura za izbore za predsjednika Republike (Z. Milanović i M. Škoro) treći su izbor za temu mjeseca (11 posto). Još su dvije teme zabilježile nešto češći izbor – predaja prikupljenih potpisi za referendum o mirovinama (8,2 posto) i izbor Marije Burić Pejčinović za tajnicu Vijeća Europe ( 7,4 posto). Slijede problemi s nedostatkom radne snage, povećane uvozne kvote (5,4 posto), te sportski uspjesi hrvatskih sportaša (4,3 posto). Sukobi u Živom zidu, Mostu i HDZ-u su najvažnija tema za 3,7 posto građana, dok je napad na sezonske radnike u Supetru na Braču i reakcija gradonačelnice Marković, kao i vijest o rastu BDP-a uz poboljšani kreditni rejting zemlje najvažnija tema za po 3 posto građana. Slučaj s imovinom ministra Gorana Marića izbor je 2,2 građana, a prosvjed u Čakovcu zbog romskih prijestupnika, te sukob HDZ-a i Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa bilježe izbor od po 2,0 posto. Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
