Stabilna prednost HDZ-a ispred SDP-a, nastavak velike krize Živog zida (CRO Demoskop za RTL, listopad 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ nastavio lagani rast, SDP stagnira, Kolakušićeva lista zadržala treće mjesto
▪ Premijer Plenković ponovo zasjeo na vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednica Grabar Kitarović , Zoran Milanović na trećem mjestu
▪ Premijer Plenković i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Milorad Pupovac na drugom mjestu, Zoran Milanović treći
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, nova najniža ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Štrajk upozorenja u zdravstvu i kampanja za izbor predsjednika Republike najvažnije teme iz protekog mjeseca
Redovno mjesečno istraživanje političkih preferencija pokazuju nekoliko zanimljivih trendova. Ako su Europarlamentarni izbor bili prekretnica za nekoliko lista, rezultati rejtinga stranaka pokazuju da je rekonstrukcija Vlade točka preokreta za HDZ.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,4 posto (prema 27,0 posto iz rujna). Stožerna je stranka vladajuće koalicije najprije je u kolovozu zaustavila šestomjesečni negativni trend, te od tada bilježi blagi rast izborne potpore. Na međugodišnjoj razini (ovogodišnji listopad u odnosu na isti mjesec lani), ova je stranka na gotovo istoj razini izborne podrške (prošle godine 27,5 posto).
S druge strane SDP je zaustavio svoj petomjesečni rast te je početkom listopada vodeća oporbena stranka zabilježila izbor od 24,3 posto (prema rujanskih 24,4 posto). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz listopada (17,7 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 6,6 postotnih bodova, što je ujedno i najveći međugodišnji rast neke stranke u ovih dvanaest mjeseci. Usporedba rezultata potpore dvjema vodećim strankama pokazuje ovomjesečno blago povećanje prednosti HDZ-a i to nakon osam mjeseci kada se razlika između ovih dviju stranaka višestruko smanjila (sada iznosi 3 postotna boda u odnosu na rekordnih siječanjskih 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto s izborom od 6,1 posto (prema 5,9 posto početkom rujna). Most je na četvrtom mjestu zabilježio blagi rast izborne potpore (s prošlomjesečnih 5 posto na sadašnjih 5,5 posto). Slijedi HSS s izborom od 3,5 posto (prema 3,3 posto u rujnu) i Neovisni za Hrvatsku s 2,2 posto (prema rujanskih 2,6 posto). Slijedi lista BM 365 Stranke rada i solidarnosti s izborom od 2 posto, te dvije liste s 1,9 posto izbora: Živi zid i Stranka Ivana Pernara. Promatrano na međugodišnjoj razini najveći je gubitnik upravo lista Živog zida koja je u istom mjesecu prošle godine zabilježila izbor od 12,4 posto (odnosno za 10,6 postotnih bodova više nego u ovogodišnjem listopadu). I narednih je pet stranaka zabilježilo potporu veću od 1 posto: HNS (1,7 posto), Hrast (1,5 posto), IDS i Start (po 1,3 posto), te HKS (1,2 posto). Četiri su stranke s izborom između 0,5 i 1 posto (HSU i Glas po 1 posto, HSLS 0,9 posto i Pametno 0,7 posto). Sve preostale stranke koje imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke, HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 3,8 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 11 posto (prema prošlomjesečnih 13,4 posto).
Premijer Plenković na vrhu ljestvica najpozitivnijih i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je ponovo zasjeo na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara i tako ponovo potisnuo s vrha predsjednicu Grabar Kitarović. Plenković je najpozitivniji političar s izborom od 11,2 posto (prema 10,9 posto iz rujna). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 10,4 posto (prema rujanskih 11,2 posto). Tako je predsjednica Republike već deseti mjesec zaredom zabilježila negativnu tendenciju izbora za najpozitivniju političku osobu (od prosinca prošle godine kad je izbor iznosio 19,6 posto). Zoran Milanović je treći s izborom od 7,6 posto (prema 6,4 posto iz rujna). Ministar financija Zdravko Marić je na četvrtom mjestu s izborom od 3,6 posto izbora (u rujnu 5,2 posto), dok je Ivan Pernar peti s 2,9 posto izbora (u rujnu 2,7 posto). Neslužbeni kandidat za predsjednika Republike Miroslav Škoro je na šestom mjestu s izborom od 2,7 posto (u odnosu na rujanskih 2,8 posto). Novi eurozastupnik i neslužbeni kandidat u utrci za predsjdnika Republike, Mislav Kolakušić bilježi izbor od 2,6 posto (u rujnu 3,2 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su D. Bernardić (2,3 posto), K. Beljak (1,6 posto) i B. Petrov (po 1,4 posto).
Premijer Plenković je i na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 19,7 posto (u odnosu na 19 posto u rujnu). Na drugom je mjestu Milorad Pupovac s 12,5 posto izbora (prema 12,7 posto u rujnu), a slijedi Zoran Milanović s izborom od 9 posto (u rujnu 5 posto). Predsjednica Grabar Kitarović sa 7 posto izbora na petom mjestu (u rujnu 4,8 posto), a slijedi Davor Bernardić s izborom od 4,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto). Bivši ministar Lovro Kuščević je najnegativniji za 3,1 posto ispitanika (u rujnu 6,7 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Bandić (3,0 posto), Ivo Sanader (2,1 posto), Milan Kujundžić (1,8 posto) i Ivan Pernar (1,7 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz stranaka koje su koalicijski partneri na vlasti, te tri iz oporbe (od čega dva iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,7 posto građanki/građana (prema 21,3 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,4 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 6,1 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,4 posto (u rujnu 55,3 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 8,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,2 posto (prema 30,9 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 20,3 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,5 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 52,3 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,18 (prije mjesec dana je bila 2,17). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,00. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,43), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,83).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 2,88 (u odnosu na 2,96 koliko je izmjereno početkom rujna), što je znatno niže u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg listopada kad je iznosila 3,32. Kad je riječ o ovomjesečnoj ocjeni najveća je zabilježena među glasačima HDZ-a (3,95), dok je najniža među glasačima stranke Glas (1,75).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,86 (u rujnu 1,88).
Štrajkovi upozorenja u zdravstvu najvažnija tema mjeseca
Štrajk upozorenja u zdravstvu i postignuti sporazum o povećanju plaća najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 18,8 posto hrvatskih građana, dok je (neslužbena) izborna kampanja za predsjednika Republike izbor njih 11,5 posto. Vladino prihvaćanje zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" je najvažniji događaj za svakog desetog hrvatskog građanina (10 posto), dok je deblokada računa riječkog brodogradilišta 3. maj i najava spašavanja riječkog brodogradilišta najvažnija tema za 8,9 posto građana. Presuda Vrhovnog suda u slučaju franak u korist štediša bilježi izbor od 8,1 posto, dok s izborom od 5,8 posto slijedi nominacija Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije i domaće rasprave o njezinoj imovini. Slijede Turudićevo "bježanje" od policijskog presretača i neodaziv na pozive suda (5,7 posto), vraćanje srbijanskih vojnika s granice na Bajakovu i zaoštravanje odnosa sa Srbijom (5,5 posto). Slijede dva događaja s izborom većim od 4 posto: najava nacionalne mirovine za one koji nisu stekli pravo na mirovinu (4,7 posto), uhićenje Damira Škare zbog prijave za silovanje (4,4 posto). Iznad dva posto su dva događaja: prosvjed mladih protiv klimatskih promjena (3,1 posto) i napadi HVIDR-e i desničarskih udruga i pojedinaca na Pupovca i zahtjevi za zabranu SDSS-a zbog dva intervjua (2,4 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
