Start nagrizao Živi zid (CRO Demoskop za RTL, veljača 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
Start nagrizao Živi zid
▪ Sve četiri vodeće stranke zabilježile su međumjesečni pad; najveći pad Živog zida
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića; najveći međumjesečni rast zabilježen za Anku Mrak Taritaš
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, Milorad Popovac treći izbor;
najveći međumjesečni rast negativnog izbora zabilježen za Ivana Pernara
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Grabar Kitarović; nova najniža ocjena rada Hrvatskog sabora u ovom sazivu
▪ Propast posla s Izraelcima s nabavom borbenih aviona F-16 najvažnija tema mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom veljače, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,4 posto (prema 29,1 posto iz siječnja). U odnosu na lanjsku veljaču stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad izborne podrške za oko jedan postotni bod (sada 28,4 posto prema lanjskih 29,3 posto). S druge strane SDP je usporio svoj negativni trend te je zabilježio pad od 0,3 postotna boda (sada 15,8 posto prema 16,1 posto iz siječnja). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz veljače (21,1 posto) ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotnih bodova. Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 10,9 posto (prema 13,7 posto iz siječnja). Ovaj međumjesečni pad od 2,8 postotnih bodova ujedno je i najveći ovomjesečni pad zabilježen na ljestvici rejtinga političkih stranaka, ali i najveći međumjesečni pad podrške Živom zidu od pojave ove stranke na hrvatskoj političkoj sceni. Ovom padu su mogla pridonijeti dva procesa: pojava nove stranke protestnog karaktera i to na lijevom krilu političkog spektra (Start) te sve otvoreniji napadi medija i drugih političkih stranaka na pojave koje se vežu uz ovu stranku ili njegove čelnike. U ovomjesečnom je istraživnju međumjesečni pad zabilježen i za Most koji sada bilježi izbornu podršku od 6,5 posto (prije mjesec dana 7,2 posto), dok je na međugodišnjoj razini ova stranka zabilježila blagi rast (s lanjskih 6,1 na sadašnjih 6,5 posto).
Sve su četiri vodeće stranke na ljestvici rejtinga zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Najveći je pad zabilježio Živi zid (2,8 postotnih bodova), HDZ i Most (obje stranke po 0,7 pototnih bodova), dok je SDP zabilježio najmanji međumjesečni pad (0,3 postotna boda). Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo za Most (0,4 postotna boda), dok su ostale tri stranke zabilježile međugodišnji pad (SDP za 5,3 postotnih bodova, Živi zid za 1 postotni bod, a HDZ za 0,9).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 4,6 posto slijedi nova stranka, Start Dalije Orešković. Na šestom je mjestu stranka Glas s izborom od 3,8 posto (prema prošlomjesečnih 1,5 posto), a slijede Neovisni za Hrvatsku s 3,3 posto (u siječnju 2,9 posto). HSS je osmi s 3,2 posto (u siječnju 2,6 posto), dok je stranka BM 365 ostala na sličnoj razini kao prethodni mjesec (sada 2 posto u odnosu na 1,9 posto iz siječnja). Slijede četiri stranke između 1,5 i 2 posto: Hrast (1,7 posto), HNS, IDS i stranka Pametno (sve tri s 1,6 posto). Još je HSU s 1 posto izbora, dok je HSLS 0,6 posto. Sve ostale stranke bilježe izbor manji od 0,5 posto (uključujući i HDSSB kao parlamentarnu stranku). Skupni izbor ostalih stranaka u ovomjesečnom istraživanju iznosi 1,9 posto (prema prošlomjesečnih 3,6 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 11,6 posto (prema prošlomjesečnih 13,2 posto).
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 17,9 posto (prema prošlomjesečnih 18,6 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 10,5 posto izbora (prije mjesec dana 11,2 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,5 posto (u siječnju 5,3 posto), dok je Zoran Milanović četvrti s 5,7 posto (prije mjesec dana 5,4 posto). Iznad 5 posto izbora još je i Dalija Orešković (sada 5,6 posto prema 5,1 posto iz siječnja). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Sinčić (4,7 posto), Božo Petrov (2,1 posto), Ivan Pernar (2,0 posto), Zlatko Hasanbegović (2,0 posto) i Zdravko Marić (1,7 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 23,1 posto (u odnosu na 23,6 posto iz siječnja). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11 posto (u siječnju 11,2 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s 9,1 posto izbora (u siječnju 7,6 posto). Milanu Bandiću je ponovo porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara s prošlomjesečnih 7,3 posto na sadašnjih 7,9 posto (prije početka procesa "okrupnjavanja" kluba njegov je izbor za najnegativniju političku osobu bio na 1,2 posto u listopadu prošle godine). Veliki skok negativnog doživljaja zabilježio je "doktor" Ivan Pernar koji je s prošlomjesečnih 1,9 posto dosegnuo izbor od 5,9 posto. Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (4,3 posto), Kolinda Grabar Kitarović (4,2 posto), Zlatko Hasanbegović (3,6 posto), Gordan Jandroković (2,1 posto) i Gordan Maras (1,9 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 23 posto građanki/građana (prema 22,7 posto iz siječnja). U ovomjesečnom istraživanju 68,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,5 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,3 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59 posto (u siječnju 66,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i sedmom mjesecu njezina mandata iznosi 31,8 posto (prema 32,1 posto iz prethodnog mjerenja u siječnju). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,6 posto (u siječnju je iznosila 51,3 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,30 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,28). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,38), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,64).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,05 (u odnosu na 3,01 koliko je izmjereno početkom siječnja). Najviša je ocjena zabilježena među glasačima HDZ-a (4,07), dok je najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).
Događanja s prebjezima zastupnika, te svađe u Saboru umanjili su ocjenu najvišeg predstavničkog tijela u zemlji. Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,84 što je ujedno i najniža ocjena od početka mandata aktualnog saziva.
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana bila je propast posla s Izraelcima o nabavi vojnih zrakoplova F-16 što je glavni izbor za 25,7 posto hrvatskih građana. Problemi u brodogradilištima Uljanik i 3. maj druga je najvažnija tema s izborom od 19,5 posto, dok je iseljavanje građana i problemi s radnom snagom na trećem mjestu s izborom od 16 posto. Sukobi i svađe u Saboru su izbor 13,5 posto građana, dok je afera s navodnim fotomontažama s ministrom Tolušićem najvažnija tema za njih 6,1 posto. Iznad 2 posto su četiri teme: Svjetsko prvenstvo u rukometu (4,9 posto), novi prebjezi u stranku i klub Milana Bandića i kritike prakse prebjega (2,3 posto), novi sukobi u Vukovaru (2,2 posto) i nasilje u bolnicama (2,0 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,8 posto.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima ekskluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
