Što misle građani o procesu uvođenja eura i očekuju li povećanje plaća nakon eura i kako doživljavaju poskupljenja (Promocija plus za RTL, siječanj 2023.)

Da je proces uvođenja nove valute izrazito ili uglavnom loš, smatra to 42,8 posto anketiranih.Za 26,1 posto građana bilo je to osrednje dobro, a njih 29,9 posto daje ocjenu uglavnom ili izrazito dobro. Njih 1,2 posto odgovorilo je da ne zna.
Na pitanje, tko je onda kriv za probleme u procesu prelaska s kune na euro, za najveći dio ispitanih (32,1 posto) to je Vlada. Zanimljivo, oko 13,1 posto ispitanika smatra da nije kriv nitko jer problema i nije bilo. Gotovo je jednak postotak onih, koji odgovornima smatraju trgovce (13,2 posto), a potom slijedi Ministarstvo financija (10,3 posto). Njih 9,1 posto smatra da je za to odgovorna Hrvatska narodna baka, a potom i banke (5,7 posto) te sami građani (4,6 posto).Nadalje, da je Državni inspektorat odgovornim smatra njih 4,5 posto. Ostali odgovori su da je odgovorno, ipak, Ministarstvo gospodarstva (2,5 posto), potom uvoznici (1,5 posto), zatim domaći proizvođači (1 posto) i na kraju - ostali (2,1 posto).
A je li Vlada pripremila sve elemente u procesu prelaska na euro?
Odgovarajući na ovo pitanje, većina ili njih 33,4 posto, smatra da nije učinila puno. Da je učinila većinu onog što je trebala, smatra 27,6 posto ispitanika. Istovremeno četvrtina, odnosno 25,5 posto, misli da Plenkovićeva administracija nije napravila gotovo ništa. Paralelno, 9,2 posto vjeruje da je učinjeno baš sve što je bio Vladin zadatak.
Pa što je to vlast, dakle Vlada, ministarstva, inspektorat i HNB, propustila učiniti prije prelaska na euro?
Njih 29,8 posto smatra da je to praćenje kretanja cijena u posljednjih nekoliko mjeseci, prije i tijekom konverzije, a da je vlast propustila bolju organizaciju i pripremu za rad inspekcije na terenu, smatra 22,8 posto. Slijedi zakonsko ograničenje rasta cijena glavnih proizvoda u periodu prelaska na euro (22,3 posto), dok 14,3 posto misli da su to objave crne liste poduzeća koji "love u mutnom" još od jeseni.
Cijene su prelaskom na novu valutu dodatno rasle, država prijeti trgovcima, a građani su s pravom nezadovoljni. Cijene u hrvatskim trgovinama u odnosu na druge zemlje su veće, tu se ispitanici slažu, a razloga je, smatraju, nekoliko: Trgovcima je na umu samo povećanje vlastitog profita, to tvrdi najviše ispitanika (28,6 posto), četvrtina kaže da imamo veća davanja od drugih država (24,8 posto), zatim da se trgovci dogovaraju oko podizanja cijena (12,5 posto), a nešto manje od 10 posto (9,3 posto) je onih koji misle da u Hrvatskoj nema prave konkurencije pa svi dižu cijene. Tu su i marže, veće od trgovaca u susjedstvu (8,4 posto).
A kako su u doba prelaska na euro naši potrošači zadovoljni radom zaposlenih na blagajnama? Nešto manje od polovice smatra da su blagajnici izrazito profesionalni (44,8 posto), a da je odnos prema kupcima uglavnom dobar kaže to oko 37 posto anketiranih (37,1 posto). Daleko je manje onih koji biraju odgovor osrednje dobro (7,9 posto) ili uglavnom loše (4,3 posto). Vrlo je malo nezadovoljnih – tek oko 1 posto (1,1 posto).
Sve zemlje koje su uvele euro, povećale su i plaće s vremenom. A kakva su očekivanja hrvatskih građana?
Čak 40 posto očekuje da će se to dogoditi, ali ne tako brzo. Tek je nešto manje onih koji su posve pesimistični (36 posto). Za godinu do dvije plaće će rasti, vjeruje oko 15 posto ispitanika (15,1 posto).
A za koliko će rasti? Gotovo polovica vjeruje da će to biti samo pet posto ili manje (46,6 posto). Rast do 15 posto očekuje manje od trećine ispitanika (28,5 posto), a više od toga - opet pesimizam. Niti 10 posto anketiranih ne vjeruje u povišice do 20 posto plaće (9,6 posto ispitanih), a na više od 30 posto računaju tek malobrojni (2,5 posto).
Zapravo čini se da osnovni problem ostaje isti – nije stvar valute, nego novca za iznimno visoke troškove života nemamo dovoljno. I o tome bi trebali brinuti svi i država i poslodavci.
Istraživanje je za RTL provela Promocija plus 17. i 18. siječnja, na uzorku od 600 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 4 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.