Štrajk prosvjetara, najvažniji događaj mjeseca nije naškodio Vladi i HDZ-u (CRO Demoskop za RTL, studeni 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ i SDP blago narasli, Kolakušićeva lista zadržala treće mjesto, Most četvrti
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednica Grabar Kitarović, Zoran Milanović na trećem mjestu, veliki rast izbora Mislava Kolakušića
▪ Premijer Plenković i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Zoran Milanović na drugom mjestu, Kolinda Grabar Kitarović treća
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, nova najniža ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Štrajk prosvjetara najvažnija tema iz protekog mjeseca
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom studenog (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,9 posto (prema 27,4 posto iz listopada). Stožerna je stranka vladajuće koalicije najprije je u kolovozu zaustavila šestomjesečni negativni trend, te od tada bilježi blagi rast izborne potpore. Na međugodišnjoj razini (ovogodišnji studeni u odnosu na isti mjesec lani), ova je stranka na gotovo istoj razini izborne podrške (prošle godine 28,4 posto).
S druge strane i SDP je u ovomjesečnom istraživanju zabilježio blagi rast te je početkom studenog vodeća oporbena stranka zabilježila izbor od 24,8 posto (prema 24,3 iz listopada). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz studenog (17,4 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 7,3 postotnih bodova, što je ujedno i najveći međugodišnji rast neke stranke. Usporedba rezultata potpore dvjema vodećim strankama pokazuje zadržavanje iste razine prednosti HDZ-a u odnosu na prvog pratitelja (sada ta prednost HDZ ispred SDP-a iznosi 3,1 postotnih bodova, prije mjesec dana ona je iznosila 3 postotna boda, dok je najveća bila u siječanju 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto s izborom od 6,2 posto (prema 6,1 posto početkom listopada). Most je na četvrtom mjestu zabilježio blagi rast izborne potpore (s prošlomjesečnih 5,5 posto na sadašnjih 5,7 posto). Slijedi HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,5 posto u listopadu) i Živi zid s 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 1,9 posto). HNS bilježi izbor od 2,1 posto, lista BM 365 Stranke rada i solidarnosti 2 posto i Hrast 1,5 posto. Dvije su liste s izborom od 1,3 posto (IDS i Neovisni za Hrvatsku), dok još samo Stranka Ivana Pernara bilježi više od 1 posto izborne podrške (1,1 posto). Šest je stranaka zabilježilo potporu između 0,5 i 1 posto: HKS (1 posto), HSLS i Start (obje po 0,8 posto), te tri strake po 0,7 posto (HSU, Glas i Pametno). Sve preostale stranke imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke, HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 3,8 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 11,5 posto (prema prošlomjesečnih 11 posto).
Premijer Plenković na vrhu ljestvica najpozitivnijih i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 11,3 posto (prema 11 posto iz listopada). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 9,4 posto (prema 10,4 u listopadu). Zoran Milanović je treći s izborom od 7,6 posto (ista razina izbora kao i u listopadu). Najveći je međumjesečni skok izbora zabilježio Mislav Kolakušić koji je s izborom od 6,3 posto sada na četvrtom mjestu (u listopadu 2,6 posto), dok je Miroslav Škoro peti s 2,8 posto izbora (u listopadu 2,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su D. Bernardić (2,3 posto), Z. Marić (2,1 posto), I. Pernar (1,8 posto), I. Penava (1,6 posto) i K. Beljak (1,5 posto).
Premijer Plenković je i na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 20,6 posto (u odnosu na 19,7 posto u listopadu). Na drugom je mjestu Zoran Milanović s 12,2 posto izbora (prema 9 posto u listopadu), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 8,5 (u listopadu 7 posto). Milorad Pupovac sa 6,3 posto izbora drži peto mjesto (prije mjesec dana 12,5 posto), a slijedi Davor Bernardić s izborom od 4,0 posto (prema prošlomjesečnih 4,6 posto), dok je Milan Bandić najnegativniji za 3,2 posto ispitanika (u listopadu 3 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su G. Jandroković (2,1 posto), J. Đakić (1,8 posto), G. Maras (1,5 posto) i K. Beljak (1,3 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri je iz HDZ-a, dva iz stranaka koje su koalicijski partneri na vlasti, te četiri iz oporbe (od čega tri iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,5 posto građanki/građana (prema 21,7 posto iz listopada). U ovomjesečnom istraživanju 72,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 72,2 posto iz listopada. Kakav je smjer zemlje ne zna 6,8 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,5 posto (u listopadu 57,4 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 7,7 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i šestom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 32,2 posto iz prethodnog mjerenja u listopadu). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 20,4 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,9 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 52,5 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,20 (prije mjesec dana je bila 2,18). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 1,96. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,34), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,81).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 2,80 (u odnosu na 2,88 koliko je izmjereno početkom listopada), što je znatno niže u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg listopada kad je iznosila 3,32. Kad je riječ o ovomjesečnoj ocjeni najveća je zabilježena među glasačima HDZ-a (3,85), dok je najniža među glasačima Stranke Ivana Pernara (1,75).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,89 (u listopadu 1,86).
Štrajk prosvjetara najvažnija tema mjeseca
Štrajk prosvjetara najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 49,6 posto hrvatskih građana. To je šesti najveći rezultat koji je neka tema zabilježila od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine (najveći izbor je zabilježilo osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu sa 77,2 posto, dok je afera Agrokor iz travnja 2017. godine drugi najveći rezultat sa 71,6 posto). Uz prosvjetni štrajk, druga ovomjesečna najčešća izabrana tema su prosvjedi u više hrvatskih gradova zbog neučinkovitosti pravosuđa nakon slučaja silovanja maloljetnice u Zadru s izborom od 12,2 posto. Izborna kampanja za predsjednika Republike je najvažnija tema 7,5 posto hrvatskih građana, dok je potraga za hrvatskim pomorcem na Atlantiku najvažnija tema za 5,5 posto građana. Izjava predsjednice Grabar Kitarović o željeznoj zavjesi i NK Rijeka bilježi izbor od 5,4 posto, dok s izborom od 3,3 posto slijedi migrantska kriza u BiH i povećani prelasci hrvatske granice. Slijedi štrajk u slavonskobrodskom Đuri Đakoviću (3,2 posto), sukob među strankama vladajuće koalicije (2,1 posto), smjena zamjenika ravnatelja policije zbog prebrze vožnje u naseljenom mjestu (2 posto). Iznad jedan posto su još četiri događaja: pozitivno mišljenje Europske komisije o hrvatskoj spremnosti za Schengen (1,7 posto), rasprave o prijedlogu novog kalendara blagdana (1,6 posto), politički prijepori oko iznajmljivanja sabornice za sjednicu Europske pučke stranke (1,1 posto) i učestale prometne nesreće na hrvatskim cestama (1 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
