Sukob na državnom vrhu i eskalacija posljedica pandemije negativno utjecali na doživljaj smjera države, ali i čelnih ljudi u zemlji (CRO Demoskop za RTL, studeni 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ uvjerljivo na vrhu ljestvice stranaka, SDP i Možemo! u tijesnoj utrci za drugo mjesto; Most ispred Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević uz veliki pad izbora i dalje se drži na trećem mjestu
▪ Veliki rast izbora za najnegativnije političare vodećih ljudi u državi; Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Gordan Jandroković
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Dvije eskalacije obilježili prethodni mjesec: zdravstvena ugroza u četvrtom valu pandemije i politički sukob na državnom vrhu
Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s velikom prednošću ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom početkom ovog mjeseca HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,4 posto (27,6 posto prije mjesec dana). SDP se s minimalnom prednošću pred konkurentom s ljevice vratio na drugo mjesto sada s izborom od 16 posto (prema 16,1 posto u listopadu). Platforma Možemo! s izborom od 15,9 posto (prije mjesec dana 17,1 posto) drži treće mjesto.
Most je zadržao prednost pred konkurentom na desnom političkom spektru te je početkom studenog zabilježio izbornu podršku od 8 posto (u listopadu 6,7 posto), dok je Domovinski pokret izbor njih 5 posto (prema 3,7 posto iz listopadu). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio odlazi HDZ-u.
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, iznad i ispod 1 posto izborne podrške. Iznad 1 posto su sljedećih šest stranaka: HSS i Fokus (po 1,3 posto), Centar i Hrvatski suverenisti (po 1,2 posto), Živi zid (1,1 posto) i IDS (1 posto). Ispod jedan posto su: HNS i Reformisti (obje po 0,8 posto), HSU (0,6 posto), HSLS i Radnička fronta (po 0,5 posto) i BM 365 (0,4 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,5 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (sada 15,5 posto u odnosu na 16,2 posto u listopadu).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u ovomjesečnom izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara zabilježio izbor od 23,7 posto (prema 21,9 posto iz prošlomjesečnog mjerenja). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 16,9 posto (u listopadu 17,5 posto). Na trećem je mjestu zagrebački gradonačenik Tomislav Tomašević, ali već treći mjesec zaredom s padom izbora: sada s izborom od 5,3 posto (u odnosu na 9,9 posto, 12,8 posto iz rujna ili 14,9 posto iz srpnja). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 3 posto (u listopadu 2,1 posto), a slijedi ga novi predsjednik DP i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava s 2 posto (prema 0,73 posto u listopadu). Mostovac Marin Miletić s izborom od 1,1 posto drži šesto mjesto, a među deset političara su još Biljana Borzan (1 posto), Peđa Grbin, Božo Petrov i Mislav Kolakušić (svi po 0,9 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara vodeći je dvojac zabilježio veliki skok izbora (6,3 i 7,1 postotnih bodova). Na samom je vrhu ljestvice najnegativnijih političara premijer Plenković s izborom 29,9 posto (u odnosu na 23,6 posto iz listopada), dok je predsjednik Milanović na drugom mjestu s 18,9 posto izbora (u listopadu 11,9 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Gordan Jandroković s 3,2 posto izbora (prema 4,6 posto prije mjesec dana), a slijede Peđa Grbin (3,1 posto izbora) i Milorad Pupovac (3 posto). Ministar Beroš je na šestom mjestu s izborom od 2,5 posto, a slijede ga kolege ministri Mario Banožić (s 2,3 posto) i Davor Božinović (1,2 posto). Među prvih deset političara još su Zlatko Hasanbegović i Ivo Sanader (obojica po 1 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 17 posto građana (u odnosu na 23,3 posto iz listopada). Ovomjesečni je zabilježeni rezultat pozitivnog smjera kretanja države najniži još od prve polovice 2018. godine (Istanbulska konvencija i smjena potpredsjednice Vlade Martine Dalić). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,1 posto (prema 62,5 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana (prema 14,2 posto u listopadu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54,1 posto (u listopadu 62,6 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 16,6 posto; SDP 13,8 posto; Domovinski pokret 8,5 posto; Možemo! 7,5 posto;).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,01 (prema 3,21 iz listopada). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,64), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,31; Most 3,12; Domovinski pokret 2,75; HDZ 2,57).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (prema 2,20 iz listopada). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,05 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 1,98; Domovinski pokret 1,86; Možemo 1,83; Most 1,79).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,42 (u odnosu na 2,51 u listopadu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,60), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,18; Most 1,96; Možemo 1,95; Domovinski pokret 1,85). Politiku Vlade RH u šesnaestom mjesecu mandata podržava 35,2 posto birača (prema 39,2 posto u listopadu). Unatoč međumjesečnom padu, ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH je viša od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u šesnaestom mjesecu prvog mandata: u veljači 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 34,3 posto. Jednako tako, ovomjesečna je potpora Vladi viša i od one koju je u travnju 2013. godine bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 35 posto.
Eskalacija četvrtog vala pandemije i sukobi na državnom vrhu najvažnije teme mjeseca
Eskalacija četvrtog vala pandemije s povećanjem broja zaraženih i umrlih najvažnija je tema mjeseca za 40,7 posto građana (prije mjesec dana 30,6 posto). Na drugom je mjestu sukob na državnom vrhu s izborom od 23,9 posto. Na trećem je mjestu, kao i u prethodnom mjesecu, tema koja zaokuplja javni interes u cijelom svijetu: poskupljenja proizvoda za široku potrošnju i energenata, uz ograničenje cijena naftnih derivata što je ovomjesečni izbor za temu mejseca u 19,2 posto slučajeva (prema 10,2 posto u prošlomjesečnom mjerenju). Na četvrtom mjestu je pravomoćna presuda u slučaju Fimi media u kojoj supresuđeni HDZ i bivši predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader, što je najvažnija tema mjeseca za 3,8 posto građana. Tri teme bilježe izbor oko dva posto: akcija prikupljanja potpisa za referendum o euru (2,4 posto), poteškoće u provedbi popisa stanovništva (2,2 posto) i najava reforme zdravstva s centralizacijom sustava (2,1 posto). Iznad 1 posto izbora su četiri teme: najava izmjene Zakona o radu (1,3 posto), izbor Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda (1,2 posto), policijska brutalnost prema migrantima na granici s Bosnom (1,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
