Thompson pogurao Plenkovića i HDZ, ali i Možemo i Tomaševića
▪ U mjesecu produbljivanja starih podjela, sada ponovo na pjevaču MP Thompsonu, narasla podrške HDZ-a i Možemo
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, Tomislav Tomašević po prvi put na drugom mjestu, a predsjednik Milanović treći izbor
▪ Pad ocjene za rad predsjednika Republike, rast ocjena Sabora i Vlade RH
▪ Bronca rukomateša i politički sukobi oko pjevača MP Thompsona na dočeku najznačajnija tema u posljednjih mjesec dana
Da su izbori provedeni početkom veljače HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. veljače HDZ je zabilježio izbor od 30,6 posto (u odnosu na 27,5 posto iz posljednjeg mjerenja u prosincu). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 23,1 posto (prema 22,5 posto iz prosinca). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 13,3 posto (prema 12,4 posto iz posljednjeg mjerenja u prosincu). Most je na četvrtom mjestu s 5,4 posto podrške (u odnosu na 6,2 posto iz prethodnog mjerenja). Na petom je mjestu s 2,4 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,8 posto iz prosinca). Domovinski pokret bilježi 1,6 posto podrške (prema 2,9 posto iz prosinca). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (54 posto birača). Dobitnici mjeseca, koji bi se slobodno mogao nazvati i mjesecom Marka Perković Thompsona, su HDZ (+3,1 postoni bod), Možemo (+0,9 postotnih bodova) i SDP (+0,6 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u prosincu su zabilježili DP (-1,2 postotna boda), Most (-0,8 postotnih bodova), NL Martije Selak Raspudić (-0,4 postotna boda) i Domino (-0,4 postotna boda).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS (1,1 posto), a slijede tri stranke s izborom od 1 posto: Centar, NP Sjever i Pravo i pravda. U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Domino i Hrvatski suverenisti (obje po 0,9 posto), HSU i HNS (obje po 0,7 posto), HSS i HSLS (obje po 0,6 posto) i Fokus (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,7 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 13,1 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,6 posto iz prosinca).
U odnosu na istraživanje iz veljače prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka dvije su u rezultatskom plusu (HDZ +4,6 postotnih bodova, Možemo +3,4 postotna boda), dok su ostale četiri zabilježile negativni međugodišnji saldo (Most -1,1 postotni bodova, DP -0,8; SDP -0,5 i Domino -1,2 postotna boda).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih dok je na ljestvici najnagetivnijih političara zabilježen mali kuriozitet
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23,6 posto ispitanika (u odnosu na 26 posto iz prosinca). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17,9 posto (prema 11,5 posto iz prošlog mjerenja u prosincu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 7,7 posto (prema prošlih 4,1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži Dalija Orešković (u prosincu 2,3 posto), a slijedi je ministar obrane Ivan Anušić s rezultatom od 2,2 posto (u prosincu 3,5 posto). Dalje slijede Marija Selak Raspudić (1,8 posto), Biljana Borzan (1,2 posto), dok ljestvicu top-10 najpozitivnijih hrvatskih političara zatvaraju Ivana Kekin, Siniša Hajdaš Dončić i Miro Bulj (s istim rezultatom, 1,1 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DOSIP, NL Marije Selak Raspudić i SDP).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, gradonačelnik Tomašević i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,5 posto (u odnosu na 32,9 posto iz prosinca), a po prvi put se na drugo mjesto „probio“ zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 14 posto izbora (prema 5,4 posto iz prosinca). Sada je predsjednik Milanović na trećem mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 8,1 posto (u prosincu 8,3 posto). Slijedi Ivan Penava s 2,7 posto (prema prosinačkih 2,6 posto), dok je Milorad Pupovac peti izbor s 2 posto (u prosincu 6,2 posto). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Siniša Hajdaš Dončić s 1,5 posto, dok je s 1,3 posto Hrvoje Zekanović na sedmom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,1 posto), te Vili Beroš i Dalija Orešković (oboje po 1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom veljače podupire 22,2 posto građana (preme 17,6 posto iz prosinca). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 65,2 posto (prema 74,1 posto u prosincu). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,5 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina nešto niža i iznosi 37,1 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 14,8 posto; NL Marije Selak Raspudić 9,9 posto, SDP 7,6 posto; Možemo 4,3 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,15 (prema 3,16 iz prethodnog mjerenja u prosincu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,89), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,20), Mosta (3,20), DP (2,95), NL Marije Selak Raspudić (2,89), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,59).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,19 (prema 2,15 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,01 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,75.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,43 (prema prošlih 2,25). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,86), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,75; NL Marija Selak Raspudić 2,33; Most 1,94; SDP 1,69; Možemo 1,57). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadesetprvom mjesecu trećeg mandata podržava 30,8 posto ispitanika (u prosincu 25,7 posto).
Uspjeh rukometaša na Europsko prvenstvu, svađe u vezi organizacije dočeka rukometaša najvažnija tema u posljednjih mjesec dana
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bili su rukometna bronca na Europsko prvenstvu i političke svađe oko organizacije dočeka rukometaša s izborom od 38,2 posto. Politički sukob SAD-a i Europske unije zbog Grenlanda je na drugom mjestu s izborom od 11,6 posto. Naša stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na trećem mjestu s 11,3 posto izbora. Rasprave o najavljenom poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a bilježe izbor od 5,1 posto. Snježno nevrijeme u dijelovima zemlje je izbor 4,3 posto građana. Trumpovo osnivanje Odbor za mir i hvatsko odbijanje pristupanja tom Odboru je najvažnija tema za 3,2 posto građana. Dvije teme bilježe isti izbor (3,1 posto): američka intervencija u Venezueli i prijetnje Iranu, te izjava premijera Plenkovića o vezivanju izbora ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda. Sporovi i politički sukobi u vezi najavljenih koncerata Marka Perkovića Thompsona u nekoliko hrvatskih gradova su izbor 2,9 posto ispitanika. Još su samo dvije teme s izborom većim od 2 posto: skidanje pjesama M.P. Thompsona s liste pjesama na Europskom prvenstvu u rukometu (2,4 posto) i problemi poduzetnika i obrtnika s uvođenjem sustava fiskalizacije 2.0 (s ozborom od 2,3 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto. U prvih 20 najvažnijih tema po izboru ispitanika, njih su 4 povezane s Markom Perkovićem Thompsonom, a isti broj ih ima veze s Trumpom i SAD-om. Može se zaključiti da je javno mnijenje u Hrvatskoj u posljednjih mjesec dana pod snažnim pritiskom (ili dojmom) ove dvije osobe: M.P: Thompson i Trump.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
