Tomašević i Možemo! profitirali od štrajka u zagrebačkom ZET-u i Čistoći
▪ HDZ je i dalje vodi na ljestvici rejtinga političkih stranaka ispred SDP-a i ostatka opozicije; Možemo drži treće mjesto ispred Mosta, Drito i DP-a
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor, a Tomislav Tomašević na trećem mjestu
▪ Blagi pad ocjene za rad predsjednika Republike i Vlade RH, ista ocjena za rad Sabora
▪ Problemi sa zbrinjavanjem opasnog otpada u Gospiću najvažnija je tema proteklih mjesec dana, a slijede štrajk u zagrebačkom ZET-u i Čistoći te prosvjedni skup u Zagrebu
Da su izbori provedeni početkom ovog mjeseca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka HDZ je zabilježio izbor od 25,0 posto (u odnosu na 25,3 posto iz posljednjeg istraživanja u rujnu). Ovo je ujedno novi najslabiji rezultata HDZ-a u trećem mandatu premijera Plenkovića (od travnja 2024.), a u posljednjih pola godine stranka je zabilježila pad od 5 postotnih bodova. Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 19,5 posto (prema 20,5 posto koliko je zabilježeno u rujnu). I ova stranka bilježi rekordno nisku izbornu podršku u tekućem mandatu, a u posljednjih pola godine ova je stranka u „minusu“ od 3,4 postotna boda. Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 13,8 posto (prema rujanskih 12,9 posto). Most je na četvrtom mjestu sa 9,8 posto podrške (u odnosu na 9,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Na petom je mjestu s 2 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić, dok je šesti Domovinski pokret koji bilježi 1,8 posto podrške. Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (44,5 posto birača). U ovomjesečnom su mjerenju dvije stranke u „plusu“ (Možemo +0,9 postotna boda, Drito +0,3 boda; Most +0,3 boda; DP +0,2 postotna boda), a preostale su dvije u „minusu“ (SDP –1,0 postotnih bodova; HDZ -0,3).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,8 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške su stranke Domino i Centar (obje po 1,5 posto), a slijede Pravo i pravda (1,2 posto) te IDS (1,1 posto) i NP Sjever (1,0 posto). U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: HNS i HSU (obje po 0,9 posto), Hrvatski suverenisti (0,8 posto), HSS (0,7 posto), HSLS (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 2,2 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 15,6 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,9 posto iz rujna).
Najutjecajniji hrvatski politički „trojac“ na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih hrvatskih političara
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 21,7 posto ispitanika (u odnosu na 23 posto iz rujna). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,3 posto (prema 15,6 posto iz prošlog mjerenja u rujnu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 6,5 posto (prema prethodnih 4,1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 3,4 posto drži Marin Miletić (u rujnu 3,8 posto), a peti je izbor Nikola Grmoja s 2,8 posto (prema rujanskih 2,5 posto). Dalje slijede Ivana Kekin (2,7 posto), Dalija Orešković (2,6 posto), Marija Selak Raspudić (2 posto), Ivan Anušić (1,8 posto) i Biljana Borzan (1,7 posto). Među deset najpozitivnijih političara predsjednici su pet stranaka (HDZ, Možemo, Most, DOSIP i Drito), dok se predsjednici SDP-a i DP-a nisu „ugurali“ u top 10 pozitivnih političara. Pri tom je predsjednik vodeće oporbene stranke tek na 15. mjestu s izborom od svega 0,6 posto.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,2 posto (u odnosu na 37,3 posto iz rujna), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 10,5 posto (u rujnu 12,3 posto). Zagrebački gradonačelnik i supredsjedatelj platforme Možemo! je na trećem mjestu s izborom od 5,7 posto (prema 5,6 posto iz rujna). Na četvrtom je mjestu predsjednik vodeće oporbene stranke Siniša Hajdaš Dončić s izborom od 2,8 posto (u rujnu 1,4 posto), a slijedi predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 2,4 posto (prema 2,3 posto u rujnu). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Sandra Benčić (2,3 posto), a sedmi je Milorad Pupovac (2,2 posto). Među deset najnegativnijih aktualnih hrvatskih političara još su Dalija Orešković i Hrvoje Zekanović (oboje po 1,7 posto) te Andrija Mikulić (1,5 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 17,1 posto građana (preme 17,5 posto iz rujna). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 75,4 posto (prema 74,6 posto u rujnu). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,5 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina značajno slabija i iznosi 13,7 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most, 5,6 posto; SDP 5,5 posto; Možemo 2,4 posto; Drito 0 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,03 (prema 3,08 iz prethodnog mjerenja u rujnu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,98), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,18), Mosta (3,03), HDZ (2,51), DP (2,45) i Drito (2,41).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (jednako kao i prethodni mjesec). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,87 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,64.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,21 (prema prošlih 2,23), što je ujedno i najniža ocjena za rad Vlade u posljednjih godinu dana. Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,71), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,30; Drito 1,78; SDP 1,66; Most 1,60; Možemo 1,42). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i devetom mjesecu trećeg mandata podržava 25,3 posto ispitanika (u rujnu 25,7 posto).
Poteškoće s natječajem o zbrinjavanju opasnog otpada najvažnija tema proteklog mjeseca
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bila je situacija s natječajem o zbrinjavanju opasnog otpada iz Gospića i to za 30,8 posto ispitanika. Na drugom je mjestu štrajk u zagrebačkom ZET-u i Čistoći sa 17,7 posto izbora, a slijedi prosvjedni skup u Zagrebu (Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku) s 15,2 posto. Dvije stare teme su pri vrhu i ovaj mjesec: Hrvatska na europskom vrhu po visini inflacije i rastu cijena hrane s 8,2 posto izbora te rast cijena goriva (6,2 posto). Slučaj s arhitektonskim natječajem za novi Dinamov stadion u Maksimiru je najvažnija tema za 5,5 ispitanika, dok je početak kvalifikacija nogometne reprezentacije pod novim izbornikom Slavenom Bilićem to za 2,1 posto. Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: požar na Braču (2 posto), potpisivanje koalicijskog sporazuma SDP-Možemo (1,3 posto), dugotrajni rat u Ukrajini bez pregovora o završetku (1,3 posto), povlačenje prijedloga o sidrenim cijenama pod pritiskom malih poduzetnika i obrtnika (1,2 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
