Trebate informaciju ili ponudu?

Veliki rast izbora platforme Možemo! na krilima uspjeha u Zagrebu (CRO Demoskop za RTL, lipanj 2021.)

ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL

▪ HDZ zadržao veliku prednost pred SDP-om; platforma Možemo! se izdvojila na trećem mjestu, Domovinski pokret i Most polako "posustaju"
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević na trećem mjestu

▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Miroslav Škoro
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora, uz blagi pad ocjene za rad Vlade
▪ Lokalni izbori češći izbor za temu mjeseca od pandemije korone i svih njezinih posljedica

Da su izbori provedeni početkom lipnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s velikom prednošću ispred ostale političke konkurencije. U lipanjskom je mjerenju HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,8 posto (26,7 posto prije mjesec dana). Tako je nakon četiri mjeseca negativne tendencije koja je započela od potresa na Baniji, HDZ zaustavio pad rejtinga. SDP i dalje drži drugo mjesto, sada s izborom od 18,9 posto (u odnosu na 19,6 posto u svibnju). Platforma Možemo je na krilima izbornog uspjeha u Zagrebu odskočio od pratitelja te su se približili svom konkurentu s ljevice. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zabilježio izbor od 13,4 posto (u odnosu na 9,1 posto u svibnju). Sada je razlika između dvije stranke ljevice manja od one koja se bilježi između "vječitih rivala" HDZ-a i SDP-a. Domovinski pokret se zadržao na četvrtom mjestu s podrškom od 8,2 posto (jednako kao i u prošlomjesečnom mjerenju), dok je Most peti s izborom od 5,4 posto (u odnosu na 7,1 posto iz svibnja). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.

U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio HSS (1,7 posto), a slijedi Centar (1,5 posto), Fokus i HNS (obje po 1,4 posto), dok je iznad jedan posto još samo Stranka BM 365 s 1,2 posto podrške. IDS je nakon dugog perioda ispod jedan posto izbora (0,8 posto), dok su tri stranke zabilježile izbor od 0,5 posto (HSLS, Hrvatski suverenisti i HSU). Jednak broj stranaka bilježi 0,4 posto (Živi zid, NS Reformisti i Radnička fronta). Ukupni zbroj podrški preostalih stranaka iznosi 2,6 posto. Udio neodlučnih birača je 13,9 posto (prema 14,6 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz svibnja).

Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji

Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 20,7 posto (prema 21,1 posto iz prethodnog mjerenja u svibnju). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 16,8 posto (u svibnju 17 posto). Iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti, sada sa znatno manjim zaostajanjem, slijedi novoizabrani zagrebački gradonačenik Tomislav Tomašević s izborom od 11,5 posto (u odnosu na 4,3 posto iz svibnja). Ministar Marić je četvrti s izborom od 2,2 posto (u svibnju 3,8 posto), a slijedi ga Miroslav Škoro s izborom od 2,1 posto (prema svibanjskih 2,6 posto). Peđa Grbin je na šestom mjestu s izborom od 1,7 posto (prema prošlomjesečnih 2,8 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Vili Beroš (1,4 posto), Sandra Benčić i Ivan Anušić (oboje po 0,9 posto), te Božo Petrov  (0,8 posto).

Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 26 posto (u odnosu na 26,2 posto iz svibnja). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 15,1  posto izbora (u svibnju 16,1 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi neizabrani kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro s 8,6 posto izbora (prema 1,9 posto prije mjesec dana), a slijedi Gordan Jandroković s izborom od 3,4 posto (u svibnju 4,7 posto). Peto mjesto drži Milorad Pupovac s 2,9 posto (prije mjesec dana 4,9 posto), dok je Zlatko Hasanbegović šesti s izborom od 2,6 posto (u svibnju 0,2 posto). Tri političara bilježe izbor od 1 posto (Vili Beroš, Radimir Čačić i Tomislav Tomašević), a listu od deset vodećih političara s negativnim doživljajem ovaj mjesec zatvara Željko Kerum s izborom od 0,9 posto.

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom lipnja podupire 21,7 posto građana (u odnosu na 20 posto iz svibnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 63,7 posto (prema 67,1 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 14,6 posto građana (prema 12,9 posto u svibnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 60,1 posto (u svibnju 55,6 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 16,3 posto; SDP 15,5 posto; Možemo 9,2 posto; Most 3,1 posto).

U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,16 (prema 3,05 iz svibnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,96), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,38; HDZ po 2,68; Domovinski pokret 2,66; Most 2,63).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,21 (prema 2,19 iz svibnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,07 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,23; Most 2,07; Možemo 1,73).

Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,35 (u odnosu na 2,37 u svibnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,63), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,99; Domovinski pokret 1,95; Možemo 1,79; Most 1,78). Politiku Vlade RH u jedanaestom mjesecu mandata podržava 32,8 posto birača (prema 32,9 posto u svibnju). Ovomjesečna podrška je niža od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u jedanaestom mjesecu prvog mandata koja je u tom razdoblju imala novog koalicijskog parnera - HNS (u rujnu 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 36 posto prema sadašnjih 32,8 posto).       

Lokalni izbori, kampanja i pojedina izborna iznenađenja zabilježili veći izbor građana za najvažniju temu mjeseca od pandemije korona-virusom

Lokalni izbori, kampanja i pojedina izborna iznenađenja najvažnija je tema mjeseca za 57,3 posto građana. Pri tom je zanimljivo da je učestaliji izbor ove teme među neglasačima HDZ-a, a najveći udio ove teme zabilježen je među glasačima platforme Možemo! (tri četvrtine njihovih glasača bira lokalne izbore za najvažniju temu mjeseca). Na drugom je mjestu s 15,7 posto izbora nastavak pandemije izazvane korona-virusom (sa svim izdancima ove pojave). Nastavak sukoba i prepirki na državnom vrhu je najvažnija tema mjeseca za 7,8 posto građana (prema 15,3 posto iz svibnja, odnosno 26,9 posto iz travnja). Pripreme za digitalne potvrde o cijepljenju, tzv. COVID putovnice je najvažnija tema za 2,4 posto građana, dok je odluka o kupovini vojnih aviona u vrijednosti od oko 1 mld EUR izbor 1,8 posto građana za najvažniju temu mjeseca. Još su tri teme zabilježile izbor veći od 1 posto: proslava 30 godina Hrvatske vojske (1,7 posto), Hod za život u nekoliko hrvatskih gradova (1,6 posto), nasilje u Palestini (1,5 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.


*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.