Živi zid nastavio negativni trend, HDZ, SDP i Most sa stabilnijom podrškom (CRO Demoskop za RTL, travanj. 2019)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ Vodeće dvije stranke sa stablinom podrškom, Živi zid najveći gubitnik mjeseca
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića i Dalije Orešković
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, Milorad Popovac treći izbor, a slijedi Milan Bandić
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, blagi rast ocjene predsjednice Grabar Kitarović; nova najniža ocjena rada Hrvatskog sabora u ovom sazivu
▪ Problemi u brodogradilištima i dalje najvažnija tema mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom travnja, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,0 posto (prema 28,1 posto iz ožujka). U odnosu na lanjski travanj stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila rast izborne podrške za oko jedan postotni bod (sada 28 posto prema lanjskih 26,8 posto). S druge strane SDP se zadržao na sličnoj razini podrške iz prošlomjesečnog mjerenja (sada 16,9 posto prema 17,0 posto iz ožujka). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz travnja (21,1 posto) ova je stranka zabilježila pad potpore od 4,1 postotnih bodova. Najveći međumjesečni gubitnik u izbornoj podršci je Živi zid koji se zadržao na trećem mjestu sada s izborom od 8,5 posto (prema 10,4 posto iz ožujka). Ovo je već treći uzastopni međumjesečni pad Živog zida, kojemu su pojave dviju novih stranaka nagrizle izbornu podršku (5,2 postotnih bodova u tri mjeseca). Ova stranka bilježi pad i na međugodišnjoj razini i to 2,7 postotnih bodova. Most je zadržao istu razinu izborne podrške kakvu je imao i u ožujku (6,8 posto), dok je na međugodišnjoj razini ova stranka zabilježila pad od 1,3 postotna boda (s lanjskih 8,1 na sadašnjih 6,8 posto).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od stranka Start s izborom od 3,7 posto (u odnosu na 3,4 posto iz ožujka). Dalje slijedi Neovisni za Hrvatsku koja je zadržala istu razinu izbora (3,6 posto). Na sedmom je mjestu HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,6 posto iz ožujka), dok je najavljena lista suca Kolakušića u prvom mjesečnom istraživanju nakon najave izlaska na izbore zabilježila izbor od 2,8 posto, a slijedi Stranka BM 365 s 2,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto). HNS se zadržao na sličnom rezultatu kao i prethodni mjesec (2,4 posto).
Slijede stranke s izborom između 1,1 i 2,1 posto: Pametno i Glas (po 2,1 posto), IDS i HSU (po 1,3 posto) i Hrast (1,1 posto). Sve ostale stranke bilježe izbor manji od 1 posto (uključujući HSLS, HDSSB, HDS, Demokrate kao parlamentarne stranke). Skupni izbor ostalih stranaka u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 2,9 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 9,9 posto (prema prošlomjesečnih 9,5 posto).
Predsjednica najpozitivnija, premijer najnegativniji hrvatski političar
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema prošlomjesečnih 17 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 10,3 posto izbora (prije mjesec dana 10,7 posto). Slijedi Dalija Orešković s izborom od 3,6 posto (prije mjesec dana 5 posto), dok je Zoran Milanović četvrti s 3,4 posto (u ožujku 6,1 posto). Ivan Sinčić je peti s 3,2 posto izbora (prema 4,5 posto iz ožujka). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (3,0 posto), Mislav Kolakušić (2,9 posto), Božo Petrov (2,3 posto), Ivan Pernar (2,1 posto), te Krešo Beljak i Miro Bulj (po 2,0 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 22,3 posto (u odnosu na 22,6 posto iz ožujka). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s 5,1 posto izbora (u ožujku 8,3 posto). Milanu Bandiću je četvrti izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara s 4,3 posto dok ministrica Žalac s izborom od 2,9 posto se po prvi put našla na ljestvici negativnih političara. Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Gordan Jandroković (2,8 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (2,5 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto) i Ivan Vilibor Sinčić (2,3 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,3 posto građanki/građana (prema 21,2 posto iz ožujka). U ovomjesečnom istraživanju 71,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,8 posto iz ožujka. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,6 posto (u ožujku 56,3 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 30 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 6,9 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadeset i devetom mjesecu njezina mandata iznosi 30 posto (prema 31,3 posto iz prethodnog mjerenja u ožujku). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 53,3 posto (u ožujku je iznosila 52,2 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,21 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,43), dok je ona najniža među glasačima nove liste suca Mislava Kolakušića (1,24).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,04 (u odnosu na 3,00 koliko je izmjereno početkom ožujka). Najviša je ocjena zabilježena među glasačima HDZ-a (3,99), dok je najniža među glasačima stranke Pametno (1,83).
Događanja s prebjezima zastupnika, te učestale svađe i sukobi u Saboru umanjili su ocjenu najvišeg predstavničkog tijela u zemlji. Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,80 što je nova najniža ocjena od početka mandata aktualnog saziva.
Problemi u brodogradilištima je i dalje najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana za 43,8 posto hrvatskih građana. Iseljavanje iz Hrvatske i problemi s nedostatkom radne snage izbor je 11,7 posto građana. Slučaj(evi) ministrice Žalac su najvažnija tema mjeseca za skoro svakog desetog građanina (9,1 posto), dok je humanitarna akcija za malu Riječanku Milu najvažniji događaj za njih 8,5 posto. Najava referenduma o mirovinama ("67 je previše") bilježi izbor od 6,5 posto, a slučaj sa počasnim doktoratom zagrebačkom gradonačelniku Bandiću (uz pripadajuće prosvjede i prigovore) je izbor 4,3 posto građana. Problemi sa služenjem mise za žrtve na Bleiburgu zbog zabrane Koruške katoličke crkve izbor je 3,0 građana. Potvrđivanje presude o doživotnom zatvoru Radovanu Karadžiću zbog zločina u BiH je izbor 2,5 posto građana. Usvajanje kurikula iz hrvatskog jezika i povijesti su izazvali pozornost 1,3 posto građana, a isto toliko je njih izabralo sukobe u Saboru. Novi prijepori s imovinskom karticom Anke Mrak Taritaš bili su izbor 1,2 posto građana dok rast kreditnog rejtinga Hrvatske i prosvjedi novinara zbog pritiska i prijetnji su zaslužili izbor po 1,0 posto građana. Ostali događaji zabilježili su izbor od 4,7 posto.
* Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
