Živi zid nastavio negativni trend, SDP zaustavio pad (CRO Demoskop za RTL, ožujak 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
Živi zid nastavio negativni trend, SDP zaustavio pad
▪ SDP nakon sedam mjeseci preokrenuo trend pada, Živi zid nastavio negativni trend; Most blago raste, HDZ u blagom padu
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića i njegovog prethodnika Zorana Milanovića
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, Milorad Popovac treći izbor, a slijedi Milan Bandić
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Grabar Kitarović; nova najniža ocjena rada Hrvatskog sabora u ovom sazivu
▪ Problemi u brodogradilištima ponovo najvažnija tema mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom ožujka, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz veljače). U odnosu na lanjski ožujak stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad izborne podrške za oko jedan postotni bod (sada 28,1 posto prema lanjskih 28,9 posto). S druge strane SDP je zaustavio svoj negativni trend te je zabilježio rast podrške nakon sedam mjeseci pada, odnosno još od početka rujna. Ova stranka bilježi izbor od 17,0 posto prema 15,8 posto iz veljače). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz ožujka (20,8 posto) ova je stranka zabilježila pad potpore od 3,8 postotnih bodova. Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 10,4 posto (prema 10,9 posto iz veljače). Ovo je drugi međumjesečni pad Živog zida u nizu, premda znatno blaži od onog prošlomjesečnog kada je iznosio 2,8 postotnih bodova. U ovomjesečnom je istraživnju zabilježen blagi rast Mosta koji ima izbornu podršku od 6,8 posto (prije mjesec dana 6,5 posto), dok je na međugodišnjoj razini ova stranka zabilježila blagi pad (s lanjskih 7,1 na sadašnjih 6,8 posto).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,6 posto slijedi dvojac HSS i Neovisni za Hrvatsku. Obje su stranke zabilježile blagi međumjesečni rast izborne potpore (HSS za 0,4 postotna boda, a Neovisni za Hrvatsku za 0,3). Nova stranka Start je u odnosu na prošlomjesečni "bljesak" zabilježila pad izborne potpore te sada bilježi izbor od 3,4 posto (prema 4,6 posto iz veljače). Na osmom je mjestu Glas s izborom od 2,9 posto (u veljači 3,8 posto), a slijedi Stranka BM 365 s 2,7 posto (prije mjesec dana 2,0 posto). Rast je zabilježio i HNS koji ovaj mjesec bilježi izbor od 2,5 posto što je najveći izbor ove stranke još od ulaska u koaliciju s HDZ-om.
Slijede tri stranke s izborom između 1 i 2 posto: Hrast i Pametno (po 1,8 posto) i IDS (1,4 posto). Još je HSU s 0,9 posto izbora, dok je HSLS 0,7 posto. Sve ostale stranke bilježe izbor manji od 0,5 posto (uključujući i HDSSB, HDS, Demokrate kao parlamentarne stranke). Skupni izbor ostalih stranaka u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 1,9 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 9,5 posto (prema prošlomjesečnih 11,6 posto).
Ovomjesečni su dobitnici SDP (rast od 1,2 postotna boda), HNS (+0,9), BM 365 (+0,7), HSS (+0,4), Most i NHR (+0,3). Vrlo blagi međumjesečni rast ili pad (između +0,2 i -0,2 postotna boda) bilježi pet stranaka: Pametno, Hrast, HSLS, HSU i IDS. Međumjesečni pad veći od 0,2 postotna boda bilježe ove četiri stranke: HDZ (-0,3 postotna boda), Živi zid (-0,4), Glas (-0,8) i Start (-1,2 postotna boda).
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 17 posto (prema prošlomjesečnih 17,9 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 10,7 posto izbora (prije mjesec dana 10,5 posto). Slijedi Zoran Milanović s izborom od 6,1 posto (prije mjesec dana 5,7 posto), dok je Anka Mrak Taritaš četvrta s 5,5 posto (u večjači 6,5 posto). Dalija Orešković je peta s 5 posto izbora (prema 5,6 posto iz veljače). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Sinčić (4,5 posto), Zlatko Hasanbegović (3,0 posto), Božo Petrov (2,5 posto), Tomislav Tolušić (2,2 posto) i Ivan Pernar (2,0 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 22,6 posto (u odnosu na 23,1 posto iz veljače). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,6 posto (u veljači 11 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s 8,3 posto izbora (u veljači 9,1 posto). Milanu Bandiću je četvrti izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara sa 7,9 posto. Ivan Pernar se zadržao na visokom petom mjestu s 5,5 posto izbora. Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (4 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto), Zlatko Hasanbegović (3 posto), Gordan Jandroković (1,8 posto) i Milijan Brkić (1,7 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,2 posto građanki/građana (prema 23 posto iz veljače). U ovomjesečnom istraživanju 69,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,7 posto iz veljače. Kakav je smjer zemlje ne zna 9 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,3 posto (u veljači 59 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 33 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,7 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i osmom mjesecu njezina mandata iznosi 31,3 posto (prema 31,8 posto iz prethodnog mjerenja u veljači). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,2 posto (u veljači je iznosila 50,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,25 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,30). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,38), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,55).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,00 (u odnosu na 3,05 koliko je izmjereno početkom veljače). Najviša je ocjena zabilježena među glasačima HDZ-a (3,95), dok je najniža među glasačima stranke Pametno (1,71).
Događanja s prebjezima zastupnika, te svađe u Saboru umanjili su ocjenu najvišeg predstavničkog tijela u zemlji. Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,82 što je ujedno i najniža ocjena od početka mandata aktualnog saziva.
Problemi u brodogradilištima je ponovo najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana za 23,5 posto hrvatskih građana. Tragični događaji na Pagu i problemi sa sustavom socijalne službe su najvažnija tema za 18,4 posto građana, dok je iseljavanje građana i problemi s radnom snagom na trećem mjestu s izborom od 16,2 posto. Predsjedničin otklon od podrške pozdravu "Za dom spremni" je izbor 5,8 posto građana, dok je afera s poljskim mesom na hravtskom tržištu najvažnija tema za njih 4,9 posto. Odmah slijedi izjava Antonia Tajania o "talijanskoj Istri" i "talijanskoj Dalmaciji" s 4,7 posto izbora. Iznad 2 posto je pet tema/događaja: Dinamova pobjeda u Europa ligi (3,2 posto), napad na vaterpoliste Crvene zvezde na splitskoj Rivi (3,0 posto), slučaj Anke Mrak Taritaš s imovinskom karticom (2,9 posto), usvajanje Zakona o INA-i (2,7 posto) i ubojstvo u Međimurju (2,4 posto). Iznad jedan posto su ova tri događaja/teme: kritike pravosuđa zbog sudske prakse (1,7 posto), izborna kampanja u Ličko-senjskoj županiji i javne polemike o pritisku i presudama protiv medija i novinara (po 1,1 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 8,5 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i koriptenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
