Živi zid se gotovo "prepolovio", Most se "urušava", Start i Glas padaju, rastu lista M. Kolakušića, Ružin HKS i SDP (CRO Demoskop za RTL, Lipanj. 2019).
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ nastavlja negativni trend, SDP bilježi rast podrške, Kolakušićeva lista na trećem mjestu, Živi zid najveći međumjesečni gubitnik, padaju Most, Start, Glas i BM 365
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića i Zorana Milanovića
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, Milan Bandić po prvi put na trećem mjestu
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, pad ocjene rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Europarlamentarni izbori i problemi u brodogradilištima najvažnije teme mjeseca
Prvo postizborno istraživanje političkih preferencija pokazuju nekoliko vrlo zanimljivih trendova. Liste koje su zabilježile izborni podbačaj nastavile su s negativnim trendom (HDZ, Živi zid i Most), dok su izborni dobitnici (SDP i Kolakušićeva lista) u uzlaznom trendu. Međutim, da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i dalje bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26,5 posto (prema 27,3 posto iz svibnja). Stožerna je stranka vladajuće koalicije u negativnom trendu već pet mjeseci, a ovomjesečna je izborna potpora vodeće stranke najslabiji još od kolovoza prošle godine. Ovaj negativni trend donekle ublažava pokazatelj o potpori HDZ-u na međugodišnjoj razini (lipanj ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec) prema kojemu je stranka "u plusu" 1,8 postotnih bodova.
S druge strane SDP je nastavio pozitivni trend izborne podrške i to drugi mjesec u nizu. Tako je vodeća opozicijska stranka ovaj mjesec zabilježila izbor od 20,4 posto (prema 17,4 posto iz svibnja). Ovomjesečni je rezultat ujedno i najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana. U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz lipnja (19,1 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 1,4 postotnih bodova. Usporedba rezultata izborne potpore dviju vodećih stranaka pokazuje smanjenje prednosti HDZ-a već peti mjesec zaredom i ista je u ovomjesečnom istraživanju prepolovljena u odnosu na rekordnu prednost HDZ-a koju je ova stranka bilježila u siječnju ove godine (sada 6,1 u odnosu na siječanjskih 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je po prvi put na trećem mjestu s izborom od 7 posto (prema 2,8 posto početkom svibnja). Ova je lista i najveći međumjesečni "dobitnik" (+4,2 postotna boda). Živi zid je nakon više od godinu dana izguran s trećeg mjesta i sada s izborom od 5,4 posto drži četvrto mjesto (u odnosu na svibanjskih 9,6 posto). Slijedi stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku s izborom od 4,3 posto (prema 3,8 posto iz svibnja). Nekad treća stranka Most, sada je na šestom mjestu s izborom od 4 posto (u svibnju 6,6 posto).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka dalje slijede HSS s izborom od 3,1 posto (3,3 posto u svibnju) i HNS s 2,9 posto (2,8 posto u svibnju). Tri su stranke s potporom oko 2 posto (Pametno i HKS po 2,2 posto; BM 365 2 posto). IDS i Hrast bilježe izbor od po 1,3 posto, dok četiri stranke bilježe izbor manji od 1 posto (uključujući Glas, HSLS, HDSSB, HDS i Demokrate kao parlamentarne stranke, te Start kao izvanparlamentarnu). Skupni izbor ostalih stranaka u ovomjesečnom istraživanju iznosi 3,6 posto (prema prošlomjesečnih 3,1 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 10,3 posto (prema prošlomjesečnih 9,6 posto).
U analizi međumjesečnih dobitnika i gubitnika izdvajaju dvije liste: lista M. Kolakušića koja je najveći dobitnik (+4,2 postotna boda) i Živi zid koji je najveći međumjesečni gubitnik (-4,2 postotna boda). Među dobitnicima su još i SDP (+3,1), HKS (+1,7) i Neovisni za Hrvatsku (+0,5). S druge strane uz već spomenuti Živi zid, na gubitku su i Most (-2,6 postotna boda), Start (-1,8), Glas (-1,1), BM 365 (-1,0), HDZ (-0,8) i HSU (-0,5).
Predsjednica najpozitivnija, premijer najnegativniji hrvatski političar
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,3 posto (prema svibanjskih 15,7 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 11,5 posto izbora (prije mjesec dana 12 posto). Slijedi Zoran Milanović s izborom od 3,8 posto izbora (prema 3,5 posto iz svibnja). Mislav Kolakušić je četvrti s 3,6 posto (u svibnju 2,8 posto), dok je Ruža Tomašić s izborom od 2,9 posto na petom mjestu (prije mjesec dana 0,8 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su D. Bernardić (2,7 posto), T. Picula (2,5 posto), B. Borzan (2,3 posto), Z. Hasanbegović (2,1 posto) i D. Stier (1,9 posto). Najveći međumjesečni rast izbora zabilježili su R. Tomašić (+2,1 postotni bod) i D. Stier (+1,9).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,5 posto (u odnosu na 22,8 posto iz svibnja). Na drugom je mjestu D. Bernardić s izborom od 7,4 posto (u svibnju 9,4 posto). Po prvi se put na treće mjesto "probio" M. Bandić s izborom od 4,9 posto (u svibnju 4,1 posto). Milorad Pupovac s 4,5 posto izbora je na četvrtom mjestu (u svibnju 5,2 posto), a sijedi M. Brkić koji je najnegativniji hrvatski političar s izborom od 4,3 posto (u svibnju 5,7 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sinčić (2,9 posto), K. Grabar Kitarović (2,7 posto), Z. Hasanbegović (2,5 posto), G. Jandroković (2,3 posto) i I. Pernar (2 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri su iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te četiri iz oporbe (od čega dva iz Živog zida).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,5 posto građanki/građana (prema 19,1 posto iz svibnja). U ovomjesečnom istraživanju 70,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 71,9 posto iz svibnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,6 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,8 posto (u svibnju 60,7 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 10,9 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i prvom mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 32,7 posto iz prethodnog mjerenja u svibnju). Radi usporedbe, u istom je mjesecu koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 20,3 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51 posto (u svibnju je iznosila 51,9 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,21 (prije mjesec dana je bila 2,24). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 1,99. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,44), dok je ona najniža među glasačima nove liste suca Mislava Kolakušića (1,54).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,10 (u odnosu na 3,14 koliko je izmjereno početkom svibnja). Najviša je ocjena zabilježena među glasačima HDZ-a (4,17), dok je najniža među glasačima stranke Glas i Start (1,75). Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,87 (u svibnju 1,86).
Izbori za Europski parlament i problemi brodogradilišta najvažnije teme mjeseca
Izbori za EP najvažniji je događaj/tema u posljednjih mjesec dana za 34 posto hrvatskih građana, dok su problemi u brodogradilištima i dalje pri vrhu najvažnijih događaja, ovaj mjesec s 25,8 posto. Završetak prikupljanja potpisa za referendum "67 je previše" treći je izbor za temu mjeseca (10,8 posto), a još je samo jedna tema zabilježila nešto češći izbor – razdvajanje sijamskih blizanki u KBC Zagreb (8,5 posto izbora). Slijede uspjesi hrvatskih sportaša (4,5 posto), te dvije HDZ-ove teme: sukobi i optužbe nakon EU-izbora (3,5 posto) i problemi ministara s optužbama oko imovine (Tolušić, Kuščević, Goran Marić). Vijest o rastu BDP-a je izbor tek 1,9 posto hrvatskih građana, dok je s izborom iznad 1 posto još samo jedna tema - sukob HDZ-a i Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa (s izborom od 1,2 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 1,2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
